Bujon eng. Bouillon je pojam francuskog podrijetla, a odnosi se na čistu mesnu juhu dobivenu kuhanjem mesa u vodi na temperaturama ispod 100 stupnjeva Celzijusovih. Meso se u vodi obrađuje dok ne izgubi crvenu boju i višak vode. Bujon ima karakterističnu mesnu aromu, bogat je dušičnim ekstraktivnim tvarima te mineralima.
Bujon se slobodno može svrstati u najstariji lijek tradicionalne medicine te najbolji prirodni lijek kod problema sa probavom i bolestima probavnog sustava.
Iako postoji bezbroj recepata za pripremu bujona mi smo se odlučili za ovaj budući da sadrži sve komponente ili kriterije koji su se pokazali primarnima prilikom odabira – ljekovitost te jednostavnost pripreme.
Recept:
Bujon od telećih, junećih ili goveđih kostiju
Za pripremu ovog bujona potrebni su vam dijelovi mesa sa kostima poput – koljenice, zglobova, rebra, dijelovi vrata, rep i sl. Vrlo je važno da komadi koje koristite budu izrezani na manje dijelove kako biste poslije lakše došli do koštane srži. Kosti stavite u lonac i ulijte vodu tako da ih prekrije. U vodu dodajte 2 jušne žlice octa. Ocat će pomoći izvlačenju minerala iz kostiju. Kada ste to napravili, ostavite da odstoji sat vremena. Dijelove kostiju koji na sebi imaju meso, možete u međuvremenu zapeći u pećnici na laganoj temperaturi dok ne poprime boju.
Iako nije obavezan, ovaj postupak daje bolji okus bujonu. Zapečene kosti i sok koje su ispustile stavite u lonac zajedno sa kostima te dodajte povrće. Zakuhajte. Prilikom kuhanja na površini će se nakupiti podosta pjene. To je nečistoća koju obavezno uklonite žlicom. Kada bujon zakuha, smanjite vatru, dodajte svježu majčinu dušicu i mljeveni biber te ostavite da se kuha.
Pravi koncentrirani bujon od kostiju kuha se 12 ili čak i više sati na laganoj vatri i to se smatra idealnim vremenom kuhanja. Međutim, ljekoviti bujon može se dobiti i nakon 6 sati kuhanja.
Neposredno pred kraj kuhanja, dodajte svježi peršin te kuhajte još 10 minuta. Bujon potom procijedite i ohladite. Ohlađeni bujon izgleda poput želatine, a na vrhu se nalazi izdvojena stvrdnuta masnoća koju bacite jer nije dobrog okusa nakog toliko sati kuhanja. Bujon podijelite u male porcije te zamrznite. Takvog, možete ga koristiti kao dodatak jelima, za variva, umake, gulaše i juhe.
Budući da je veoma intenzivnog okusa, ukoliko ga želite jesti kao juhu obavezno ga razrijedite sa vodom. Budući da bujon nije posoljen, uobičajeno solite jela u kojima ga koristite.
Upotreba: U šalicu za čaj stavite 2 kocke smrznutog bujona i dodajte vruću vodu. Pričekajte da se kocke otope, promiješajte i tako dobivenu tekućinu popijte. Koristite po potrebi, a kod zdravstvenih problema (akutnih ili kroničnih) 2 do 3 čajne šalice dnevno ili prema savjetu liječnika.
Drugi, kraći način kuhanja bujona od kostiju razlikuje se od prethodnog recepta. U vodu sa kostima dodaje se sol i kuha se svega 3 sata. Ovako dobiveni bujon se ne razrjeđuje vodom, već se pije ili jede takav kakav jest. U frižideru se može čuvati do sedam dana. Čim procijedimo bujon vrlo je važno da iz njega izdvojimo sve masne i želatinozne dijelove oko kostiju i da izvučemo srž iz kostiju. Upravo su ti dijelovi najvažniji i najzdraviji te ih ne treba baciti već pojesti budući da su lijek za zacjeljivanje crijevnih stijenki. Bacite samo gole kosti. Podgrijavajte samo i isključivo onu količinu juhe koja vam je trenutno potrebna, ali nikako u mikrovalnoj pećnici. Ovako dobiveni bujon, osobe s probavnim smetnjama, crijevnim bolestima i problemima sa zglobovima trebale bi piti nekoliko puta tijekom dana.
Umjesto tjestenine u bujon dodajte razmućeni žumanjak, a možete dodati i žličicu ghee maslaca ili kokosovog ulja, ukoliko juha vam nije dovoljno masna.
Kokošji bujon
Budući da je izuzetno blag preporuča se osobama sa osjetljivim crijevima i probavnim problemima kao i za djecu.
Za pripremu kokošjeg bujona potrebna vam je ili cijela kokoš ili dijelovi kokoši sa kostima (vrat, leđa, prsne kosti i krila te kokošje noge). Postupak je isti kao kod junećeg bujona. Znači, koristi se isto povrće i jednaki začini, samo je razlika u tome da se dijelovi kokoši ne trebaju zapeći u pećnici. Jednostavno sve stavite u hladnu vodu s povrćem te dodajte 1 žlicu octa. Čim juha zakuha, maknite pjenu sa površine i nastavite je kuhati na laganoj vatri 6 do 8 sati kako biste dobili koncentrat kokošjeg bujona ili 3 sata za blažu juhu od kostiju. Bujon procijedite i uklonite meso sa kostiju.
Riblji bujon
Za pripremu ribljeg bujona nikada ne koristite plavu ribu budući da ona daje gorak okus juhi. Odaberite bijelu ribu, zajedno s kostima i glavama koje su bogate jodom i vitaminima topivim u masti. Povrće prvo malo prepržite na maslacu da omekša pa ga dodajte ribi, prelijte sve zajedno vodom i stavite da zakuha. Možete također sve sastojke staviti u hladnu vodu pa dodati maslinovo ulje i zakuhati. Slobodno dodajte i malo bijelog vina. Čim bujon zakuha, uklonite pjenu i dodajte peršin, majčinu dušicu , malo bibera i soli. Kuhajte na laganoj vatri, što duže to bolje.
Pazite da povrće dobro raskuhate ukoliko imate probavnih smetnji budući da sirovo povrće iritira osjetljiva crijeva. Ujedno, izbjegavajte jako vlaknasto povrće poput kupusa, celera, stabljike brokule i cvjetače.
Povrće jedite sa puno maslaca (ghee) te sa nasjeckanim bijelim lukom. Bujon jedite sa ili bez kuhanog mesa i svom pripadajućom masnoćom te dodajte žumanjak kao dodatni izvor vitamina i dobrih masnoća.
Zapamtite da zdrav probavni trakt i zdrava crijevna flora osiguravaju dobru probavu, a dobra probava je temelj cjelokupnog zdravlja organizma. Nemojmo zaboraviti da se u crijevima nalazi više od dvije trećine imunološke zaštite organizma.
Još je i Hipokrat tvrdio: “Sve bolesti počinju u crijevima.”
Nažalost trebalo je čak 2 500 godina da bi napokon i znanost potvrdila ovu teoriju te stavila težište na riječi naših baka:
“ Pojedi tanjur juhe. Juha je lijek! “
